Univerzalni osnovni dohodak – plate bez rada

FOTO: Apptractor

Postoji jedna ideja čije poreklo datira još od pre nekoliko vekova, koja će nam dozvoliti da to i uradimo. U slučaju da se to zaista ostvari, dobijaćemo platu bez obzira na to da li imamo posao ili neka druga primanja. Ta ideja poznata je kao bezuslovni osnovni dohodak, osnovni prihod, građansko ulaganje, ali najpoznatija je pod nazivom univerzalni osnovni dohodak (UOD).

UOD je ideja kojoj su se na razne načine tokom vekova okretali filozofi, ekonomisti i političari. Tomas Pejn je u svom eseju „Agrarna pravda“ (1797) izložio ideju da se svakom pojedincu plati kapitalna investicija. Francuski filozof Fransoa Ue se 1853. zalagao da se bezuslovni novčani transfer izvrši za sve mlade, koje će finansirati porez na nasledstvo.

Univerzalni osnovni dohodak je bezuslovna i redovna novčana isplata svakom pojedincu bez obzira na njegova finansijska sredstva. Pristalice univerzalnog osnovnog dohotka uveravaju da bi on smanjio nejednakosti, pomogao nezaposlenima i onima koji se brinu i čuvaju nekog člana porodice bez novčane naknade i nadoknadio bi sve veću automatizaciju radnih mesta.

Ali, kako to u stvari funkcioniše? Kako bi to uopšte bilo ostvarljivo?

Šta je univerzalni osnovni dohodak?


Naslovna_slika.jpg

FOTO: BBC

To je forma socijalnog osiguranja koja zagovara bezuslovnu i redovnu novčanu isplatu svakom građaninu društva. Ova forma je dobila podršku u različitim delovima sveta u poslednjih nekoliko godina. Dobila je odobrenje od velikih ekonomista Džozefa Stiglica i Tomasa Piketija i ima pristalice u svim političkim aspektima.

Protivnici univerzalnog osnovnog dohotka smatraju da nije pristupačan i da podstiče lenjost. Ta pristupačnost zavisi od visine zagarantovanog prihoda, da li prihode primaju samo državljani te zemlje ili i ostali stanovnici, i koje će beneficije zameniti. Da li postoji razlika između univerzalnog osnovnog dohotka i onoga što je poznato kao „dostojna državna plata“?

Šta je dostojna državna plata (DDP)?

U nekoliko zemalja sveta, uključujići i latinoameričke, postoje pokreti koji vrše pritisak, sa manje ili više uspeha, da minimalne plate postanu dostojne plate.

„Ako se za sat vremena rada dobija pristojna suma novca“, naglašava Linda Ju, profesorka ekonomije Londonske škole biznisa, „to ne garantuje da će ceo svet imati isti minimalni dohodak“. „Ideja o minimalnoj plati je bio pokušaj da se napravi osnovni nivo prihoda“, dodaje. „UOD i DDP su slične ideje, ali razlika je u tome što osnovni dohodak želi da se pobrine da ceo svet ima minimalne prihode. Rekla bih da mu je dostojna državna plata sličnija, nego minimalni dohodak“, zaključuje.

Iskustvo sa UOD-om u svetu

Nekoliko vlada iz celog sveta diskutovale su o mogućnosti da se ideja o univerzalnom osnovnom dohotku sprovede u delo, ali sa različitim rezultatima. Nekoliko njih planira da započne eksperiment i studije o njegovoj održivosti. U nastavku slede neka od iskustava.

finance_1577984_960_720.jpg

FOTO: Pixabay

Kanada
U proleće 2017. godine, Ontario će sprovesti pilot projekat UOD vredan 18 miliona američkih dolara. „Pilot projekat će testirati sve zastupljenije mišljenje, kako u zemlji tako i u inostranstvu, da će osnovni dohodak iskoristiti uspeh politike minimalne zarade i povećanja dečijeg dodatka, pružajući doslednu podršku u kontekstu današnjeg dinamičnog tržišta“, kaže se u saopštenju lokalne samouprave.

Kanada je već bila deo jednog od najvećih i najambicioznijih ekperimenata u Severnoj Americi vezanih za UOD, kada je 1974. godine 10.000 stanovnika jednog malog poljoprivrednog grada pod nazivom Dofin dobijalo bezuslovna mesečna primanja. Eksperiment nije trajao planirane 4 godine, ali kada su analizirali sakupljene podatke, pokazalo se da su rezultati obećavajući.

SAD
Na Aljasci od 1982. postoji delimični UOD koji se zove Permanentni fond Aljaske. Suma koju prima svaki od 700.000 stanovnika varira iz godine u godinu, te je 2016. iznosila 1.022 američka dolara. Ovaj sistem socijalne zaštite je nešto najbliže ideji UOD-a.

money_hahhah932401_960_720.jpg

FOTO: Pixabay

Finska
Nešto manje od 70% stanovnika Finske je dalo podršku ideji o UOD-u. Finska će u 2017. početi dvogodišnji eksperiment gde će 2.000 nasumice izabranih stanovnika primati 500 američkih dolara mesečno.

Nemačka
Nemački parlament je zaključio da je ideja o UOD-u neostvarljiva iz više razloga. Došlo bi verovatno do povećanog broja imigracija, nemoguće ga je održavati iz finasijskih razloga i sistem penzija i poreza morao bi da se rekonfiguriše.

Holandija
Januar 2017. je datum početka dvogodišnjeg eksperimenta u kom će stanovnici Utrehta i drugih okolnih gradova dobijati 1.000 američkih dolara mesečno. Eksperiment se zove Weten Wat Werkt („Znam da funkcioniše“).

Indija
india.jpg

FOTO: BBC

Svetska banka procenjuje da bi napredna tehnologija i automatizacija mogli da dovedu u rizik 68% poslova u Indiji. Nacionalni institut za finansije i politiku podržava ideju o uvođenju UOD-a kao zamene za postojeći sistem socijalne zaštite, koji mnogi smatraju neefikasnim i optužuju da više koristi imaju bogati nego simromašni.

Australija

Iako se čini da se gubi podrška javnosti tome što se sve više fondova posvećuje socijalnim beneficijama, 40% Australijanaca je zainteresovano na šta se najviše troši u sistemu socijalnog osiguranja. Uzimajući u obzir da projekcije pokazuju da će 40% poslova u Australiji nestati kao posledica automatizacije, čini se da postoji veza između socijalnog osiguranja i gubitka poslova.

Utopijski san ili fantastičan plan?

Da li smatrate da bi država trebalo da odbaci beneficije i plati svakom državljaninu univerzalni osnovni dohodak? Postoje tri opcije… Da li se slažete sa nekom od njih?

93174559_thinkstockphotos_482583524.jpg

FOTO: BBC

Da, to je dobar način da se isplanira budućnost!
U jednom novom svetu gde bi roboti obavljali veliki broj poslova, UOD bi imao smisla. Tradicionalno gledano, posao i novac su uvek bili neraskidivo povezani. Ako zbog automatizacije bude manje poslova u svetu, možda će UOD moći da izbegne štetu u bliskoj budućnosti?

Za i protiv
Nismo baš sigurni, ali izgleda da ima potencijala. UOD bi mogao da koristi društvu, pružajući slobodu izbora i čineći da trenutni sistem socijalne zaštite postane prošlost. Povrh svega ima potencijal da smanji nejednakosti.

Ne, ideja je pogrešna i neizvodljiva
Ova ideja ne može da funkcioniše iz više razloga, od kojih je najbitniji taj da će uništiti želju za radom. Posao je bitan za našu dobrobit, a ova ideja bi mogla da demotiviše društvo. Osim toga, gledano na duže staze ova radikalna ideja nije održiva iz finansijskih razloga.


IZVOR: BBC