Tri decenije Pavićevog „Hazarskog rečnika“

Foto: B92 / Youtube

Ovog oktobra će biti 85 godina od rođenja, a krajem novembra pet godina od smrti Milorada Pavića (Beograd, 15. oktobar 1929 - Beograd, 30. novembar 2009.). Od tada, za manje od pet godina, je objavljeno više od 55 prevoda „Hazarskog rečnika", kao i ostalih Pavićevih knjiga. Njegove knjige štampane su do sad ukupno u 327 izdanja.

Nakon što se Pavić prisetio da se „Hazarski rečnik“ pojavio 1984. godine u „muškoj i ženskoj verziji“, pisao je o tome da je čitalac imao tu slobodu da bira koju će verziju uzeti da čita:

„Često su me pitali gde je suština razlike između muškog i ženskog primerka moje knjige. Stvar je u tome što muškarac svet doživljava van sebe, u svemiru, a žena svemir nosi u sebi. Ta se razlika ogleda i u muškom, odnosno, ženskom primerku mog romana. Ako hoćete, to je slika raspada vremena, koje se podelilo na kolektivno muško i individualno žensko vreme".

„Hazarski rečnik", koji predstavlja „leksikon u 100.000 reči", proglašen je nezaobilaznim štivom, a njegov autor predvodnikom evropske postmoderne.

Pavić je, kao profesor beogradskog Filološkog fakulteta, a pre toga Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, izučavao srpsku književnost XVII i XVIII veka. Autor je studija o Vojislavu Iliću, Gavrilu Stefanoviću Vencloviću, srpskom baroku, klasicizmu, predromantizmu. Godine 1984., nagrađen je NIN-ovom nagradom za roman godine za roman „Hazarski rečnik“.
Hazarski_recnik_prvo_izdanje.jpg

FOTO: Hazarski rečnik, prvo izdanje

Paviću je 2011. godine podignut spomenik na Tašmajdanu u Beogradu, a dve godine ranije postavljen mu je i spomenik u Moskvi.

Deo književnikovog legata, čiji je zvanični osnivač Skupština grada Beograda, a koji je otvoren u septembru 2012. godine na Dorćolu, gde je Pavić živeo, između ostalog, čini i radni sto iz XVIII veka, na kojem je napisan „Hazarski rečnik”, rukopis romana, više rukopisnih beležnica za druge knjige, zatim lična biblioteka od preko 3.000 naslova, svi prevodi Pavićevih knjiga.

Fakultetska biblioteka Filozofskog fakulteta u Novom Sadu nosi njegovo ime, podsećajući da je Pavić do 1990. godine bio profesor, a nekoliko godina i dekan tog fakulteta.

Prema Pavićevim tekstovima izvedene su do sada četiri pozorišne predstave u Rusiji, Rumuniji, Republici Srpskoj i megaspektakl u Poljskoj, a izvode se i radio-drame „Krevet za troje" i druge.

Izvor: Tanjug / B92