Teorija i praksa - razlika između Srbije i Zapada
Pixabay

Foto: Pixabay

Dokazano je da je znanje naših đaka nakon završetka srednje škole na većem nivou u odnosu na đake sa Zapada. Iako je naša opšta informisanost bogatija, tu se na žalost naša „prednost“ završava. I u antičko doba teorijsko znanje, po mišljenju starih Grka, je znanje najvišeg reda, ali je to znanje bilo beskorisno, pa je glavno obeležje helenizma bilo praktična usmerenost. U školama i fakultetima u Srbiji se insistira na pamćenju informacija napamet kako bismo ih tokom ispita „izbacili“ iz glave većom brzinom nego što smo ih „nabubali“ i za to bili ocenjeni.

U Srbiji profesori i fakulteti u srednjim školama i na fakultetu uopšte ili vrlo slabo obraćaju pažnju na vannastavne aktivnosti, dok na Zapadu na tome insistiraju, jer se bez takvih aktivnosti u vašoj biografiji ne može upisati dobar fakultet. Maja Piščević iz Američke privredne komore za redakciju RTS-a kaže da deca izlaze sa fakulteta sa često odličnim teorijskim znanjem bez ikakve ideje kako, gde i na koji način mogu da ga primene. Tu su npr. studenti koji završe Ekonomski fakultet, a nikada u životu nisu videli ček ili nisu čuli šta je PDV, ali uvođenjem Bolonjskog procesa, stvari počinju polako da se menjaju na bolje, smatra ona.

Dobar je primer „Pravne klinike“ čiji je koncept preuzet sa Zapada, a koja je do pre desetak godina bila potpuna nepoznanica. Zahvaljujući profesorima Pravnog fakulteta u Nišu, „Pravna klinika“ je zaživela, prvo kao teorijski, a onda i kao praktičan pojam. Ona daje mogućnost da studenti u radu sa svojim profesorima i advokatima steknu dodatna teorijska znanja iz neke oblasti, ali i praksu kao što je umešnost vođenja razgovora sa klijentima, savetovanje itd. Nakon te obuke, studenti mogu da dobijeno znanje iskoriste u radu sa pravim klijentima „Pravne klinike“.

binding-contract-948442_1280.jpg

Foto: Pixabay

„Izlišno je govoriti koliko je bitno dobiti tu mogućnost da posle završetka fakulteta dođete i počnete sa nekim radom, praksom, a tek je velika čast ako to rezultira poslom", kaže Jelena Punoševac, diplomirani inženjer Saobraćajnog fakulteta za redakciju RTS-a.

Na nedavnoj konferenciji Privredne komore Srbije Mauro Del Ambrođio, državni sekretar za obrazovanje, nauku i inovacije Švajcarske, za RTS je istakao da je nezaposlenost manja u zemljama koje imaju sistem dualnog obrazovanja.

„Mi ne možemo da preslikamo njihov sistem, ali zato možemo da sagledamo sve elemente njihovog modela obrazovanja i da uzmemo ono što odgovara našem i privrednom i društvenom sistemu, a da ostale elemente razradimo prema našim mogućnostima i uslovima", za RTS kaže Mirjana Kovačević iz Privredne komore Srbije.

Strani poslodavac koji zaposli naše mlade ljude u svojoj firmi, nakon prakse kod njega, može odjednom da odluči da ode iz Srbije, na primer zbog jeftinije radne snage. Tako „usko specijalizovani” mladi ljudi ostaju bez posla, a bez dovoljno opšteg obrazovanja ne mogu da nađu drugo radno mesto. U svetu, praksa ukazuje da kad radnik izgubi posao može lako da se prekvalifikuje, ako ima širi spektar obrazovanja za razliku od drugih.

Korak ka uspešnom ostvarenju dualnog obrazovanja i više praktične nastave je Radna grupa za razvoj modela zanatskog obrazovanja. Na zapadu 80% đaka uči po toj šemi, a skoro isti taj broj i ostaje da radi u preduzećima gde su obavljali praksu.


Izvori: RTS / Najstudent / Vreme / Kapital magazin / City radio