Stefan Salom: Internet je biznis!

Stefan Salom je završio Matematičku gimnaziju kao đak generacije. Nakon toga je usledio Fizički fakultet i jasna želja usmerena ka nauci. Barem je tako mislio. Nepredvidivost života i nedovoljna istraženost nas samih i naših želja ponekad može iznenaditi. Umesto nauke njegova realnost je biznis, prožet neprestanim radom sa ljudima, učenjem o međuljudskim odnosima i o sistemskom rešavanju problema. Ipak, nit koja ostaje zajednička nauci i njegovoj sadašnjoj funkciji Direktora razvoja Infostuda je neprestano traganje i izučavanje novih pespektiva, alternativa, mogućnosti, misli i stavova koji mogu unaprediti način poslovanja i način mišljenja. Infostud je od inicijalne ideje studentskog sajta preprastao u funkcionalni „brend“ koji otvara vrata, pruža nadu, informacije, znanja i „veštine“ u oblasti rada, zaposlenja i usavršavanja. Infostud je prva online adresa „kojoj kucaju“ dve strane koje žele da se upoznaju – poslodavac i potencijalni zaposleni. Sve između njih je Infostud.


Koliko je u internet biznisu bitan element "predviđanja", "njuha", "pretpostavke" u kom smeru će se kretati tržišni zahtevi i potrebe internet konzumenata?


Svakako da je važno „osetiti“ tržište i odgovarati na potrebe svojih posetilaca i klijenata. No, možda je i važnije objasniti tržištu da iako nemaju direktnu potrebu da koriste Internet, neki svoj problem mogu lakše rešiti na mreži. Na primer, kad je Infostud počinjao sa oglasima za posao, firme nisu imale potrebu da raspisuju oglase putem Interneta, već da što lakše nađu kandidate. Mi smo im tokom godina objasnili da je Internet najbolje mesto za to. Sa druge strane, na svetskom nivou postoje i zaista revolucionarni sajtovi koji su, moglo bi se reći, više kreirali potrebe i navike nego što su mogli da ih naslute – odličan primer u toj sferi je tviter.


Uobičajeno je da se govori o prednostima Internet biznisa ali koje su njegove mane? Čemu je bilo najteže prilagoditi se u njegovim "zahtevima"?


Nama je u početku, svakako, bilo najteže da objasnimo domaćim preduzećima koristi Interneta i kako im on može pomoći u obavljanju posla; sa posetiocima je to išlo prirodnije i lakše. Takođe, vrlo je važno shvatiti koliko je klijentima i posetiocima važno da iza sajta osete ljude sa kojima mogu da popričaju, podele svoja iskustva. I iako Internet biznis ima svoje specifičnosti (na prvom mestu, još uvek je značajno jeftinije je i lakše napraviti nov dobar sajt nego novu fabriku), ipak bih rekao da važi da je Internet biznis prvo biznis pa tek onda Internet :). Drugim rečima, mnoga pravila koja važe u „klasičnom“ biznisu – organizacija, struktura, sistemi, pravila, marketing, prodaja.... važe umnogome i u Internet biznisu.


Zbog čega je Infostud nezamenljiv? Šta je element koji ga uvek stavlja u prednost naspram konkurenstkih sajtova?


Mislim da je ono što nas čini drugačijim to što stvarno verujemo u ono što radimo. Duboko želimo da pozitivno utičemo na tržište zapošljavanja, da pomognemo pojedincima da što lakše nađu posao i damo im smernice kako da bolje grade svoju karijeru, a i da ih zaštitimo od nekorektnih firmi. Sa druge strane, želimo da poslodavac dobije najboljeg kandidata za svoje radno mesto. Slično važi i za naše sajtove u oblasti polovnih automobila ( www.polovniautomobili.com , www.mojagaraza.rs ) ili u oblasti obrazovanja (prijemni.rs, www.najstudent.com , www.kursevi.com ). Naravno, iskustvo i snaga tima i celog sistema Infostuda su ono na čemu se bazira naš rad – ogroman deo vremena top menadžmenta je usmeren ka tome da tim što bolje funkcioniše, da se zaposleni razvijaju i stalno uče.


Ko je prosečan posetilac Infostud portala?


Iskren da budem ne znam :). Retko razmišljamo o prosečnom posetiocu (Ko je on i da li takav uopšte postoji? Je li to neko poput Čkalje koji je bio proglašen za prosečnog Jugoslovena?) nego se trudimo da osetimo potrebe što više različitih tipova posetilaca. Za to koristimo razne ankete, komunikaciju putem Fejsbuka, samog sajta, e-pošte... Na primer, neko je prvi put na sajtu i njemu treba što prirodnije i lakše objasniti čemu služimo; a neko nas koristi svakodnevno i želi da to što radi kod nas obavi što brže sa što manje pitanja. Naravno, ne uspevamo uvek da zadovoljimo sve potrebe ali to je „borba“ koja ne prestaje.


Koji su "saveti i trikovi" za stalno privlačenje novih a čuvanje starih posetilaca?

Otvorena komunikacija u kojoj mi objašnjavamo zašto nešto radimo, kuda idemo i šta želimo da postignemo, a posetioci nam govore šta tu ne valja, šta je super a šta je moglo još bolje. No, nikako ne treba odlučivati isključivo na „prvu loptu“ na osnovu komentara posetilaca – po nekom našem iskustvu, nakon većih promena mnogo je više negativnih komentara, nego pozitivnih i onda se vremenom ljudi naviknu. To je sasvim razumljivo: ljudi ne vole da menjaju svoje navike, ali nekad je to neophodno kako bismo mogli da nastavimo da im pružamo dobru uslugu.


Imate svoj blog - Ekonomija, život i neke misli. Da li se ove reči (u nazivu Vašeg bloga) slučajno nadovezuju jedna na drugu ili je pak Ekonomija element koji bitno utiče na naš život a kasnije i misli?


Mislim da sam takav naziv svom blogu dao dok sam se još trudio da promenim svet :). Sada sam više orijentisan na menjanje sebe. No, u svakom slučaju, sada dosta retko stižem da ga osvežavam novim tekstovima. A kad budem imao više vremena da pišem mislim da će ekonomija imati mnogo manje mesto: mislim da će moj blog biti korisniji ako se budem bavio temama vezanim za ljude, lični i profesionalni razvoj, vođenje firmi i druge stvari koje sam učio u poslednjih par godina, umesto da pokušavam da ukazujem na to šta ovde ne valja i kako bi se stvari kod nas mogle popraviti. Jednostavno, sumnjam da iko od ljudi koji može da utiče na našu ekonomsku politiku čita moj blog :). A sve i da čita, ideje koje zagovoram nisu nimalo popularne i na kratak rok su teške.


Kakve su Vaše misli u pogledu kontinuiranog obrazovanja? Ima li tome kraja i treba li ga uopšte i biti?


Iskreno se nadam da nema kraja. Za mene je život škola. Škola koja treba da me nauči da budem bolji i kompletniji čovek. I mislim da velika većina ljudi želi da raste i da se razvija tokom celog života – bilo da se radi o razvoju karijere i profesionalnih veština ili učenju o muško-ženskim odnosima ili o vaspitavanju dece... Mislim da se to dešavalo i ranije samo je danas sistematizovanije i postoje mnogi korisni tekstovi i kursevi za razne oblasti. U poslednje vreme jedan od meni omiljenih sajtova je www.quora.com koji omogućava ljudima da jedni drugima odgovaraju na vrlo zanimljiva pitanja; baš dosta sam naučio čitajući ga i toplo ga preporučujem.


Savet mladima za kraj ... Kakvi moramo biti da bismo bili uspešni? Šta su elementi bez koji se ne može, ni u jednoj sferi?


Ne volim reč „moramo“ jer mislim da je važno da želimo nešto, a ne da osećamo da moramo. I to je možda prvi korak – uveriti sebe da želiš da ideš težim, užim putem jer je on na dugi rok bolji. Možda je to suština uspešnog pogleda na svet – posmatrati stvari dugoročno i truditi se da se, kakva god da je situacija, izvuče maksimum iz nje. Ne mislim da treba da imamo naivni pozitivan stav i da nosimo ružičaste naočari, već da se trudimo da i iz loših događaja izvučemo nešto korisno ako je ikako moguće. Druga važna stvar je da se maksimalno koncentrišemo na ono na što možemo da utičemo i da u toj sferi života radimo i gradimo.