Sonja Savić - Dete asfalta beogradskih ulica

Foto: Facebook

Komercijalno vs. alternativno

Sonja je rođena 15. septembra 1961. godine u Čačku. Diplomirala je na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu 1982. godine, tačnije u 21. godini. Sa filmskim ostvarenjima krenula je nakon filma „Leptirov oblak“ 1977. godine. Postala je popularna nakon glumačkog ostvarenja u filmu „Šećerna vodica“ Bate Prelića. Nakon toga, uloge su se ređale: „Davitelj protiv davitelja“, „Una“ rame uz rame sa Šerbedžijom, „Život je lep“, „Mi nismo anđeli“, iz kojeg je i čuvena rečenica „Nikola, nisam ti ja majka, silazi dole!“ Zatim, još mnogo drugih filmova kao što su „Uvod u drugi život“, „Ni na nebu, ni na zemlji“, „Urnebesna tragedija“, „Tango je čuvena misao koja se pleše“, „Hleb i mleko“, „Od groba do groba“, „Jug jugoistok“, „Crna Marija“, „Kako je propao rokenrol“ „Virtuelna stvarnost“, „Hleb i mleko“ i serija „Vratiće se rode“.

sonja_savic_1379890692_370299.jpg
FOTO: Kurir

Za glavnu ulogu u filmu „Šećerna vodica“ dobila je Zlatnu arenu na festivalu u Puli 1984. godine, a za ulogu u filmu „Život je lep“ nagrađena je na festivalu u Veneciji 1985. godine. Za film „Hleb i mleko“ nagrađena je Zlatnim lavom u Veneciji 2001. godine, a film „Jug jugoistok“ dobila je nagradu beogradskog FEST-a „Nebojša Đukelić“. U filmu „Crna Marija“ glumi sa Milanom Mladenovićem, a pesma „Mesec je sam plovio“ svedoči o popularnosti samog filma. Pored glume, Sonja Savić je bila aktivna i kao rediteljka: „Prvi srpski tehno voditelj“, „Supernaut- Beograd andergraund“, „Plej“, „Čekajući Godoa“, i „Šarlo te gleda“. U ovom poslednjem režiranom filmu, Sonja je prikazala osamdesete, novi talas i svoje mrtve prijatelje. Poslednja uloga bila je u filmu „Zabranjena ljubav“, a poslednja uloga u seriji „Vratiće se rode“. Pred kraj života, posvetila se snimanju avangardnih filmova.

Svu glumačku popularnost koju je stekla, dogodila se osamdesetih. Devedesetih se, već, medijski manje eksponirala, a i bila je medijima manje zanimljiva, s druge strane. Sonja Savić je za života isticala kako je alternativna glumica. Umetnost joj je bila važnija od zarade i zbog toga je došla u konflikt sa svojom egzistencijom. Volela je i umela da flertuje sa komercijalom i alternativom, a kada je kasnije počela da se bavi isključivo filmovima koji su bili teški za širu narodnu masu, možda i nezanimljivi, odbačena je medijski.

EU%20OM.gif

Sonja i novi talas

Ako je negde bilo otpora, onda je to u Srbiji! Evo, ja sam primer! Od 1987. pa do 2003. godine nemam dodira sa režimom!

Sonja je bila poslednja, najposvećenija i ozbiljna promoterka novog talasa. Osamdesetih godina pripadala je ovom talasu zajedno sa Milanom Mladenovićem i Ivicom Vdom. Ovaj period života smatrala je najboljim i sa setom ga se sećala. Svu svoju generaciju, za koju je govorila da je izuzetna, nazivala je „decom asfalta“ i isticala je svojevremeno da su oni, zaista, živeli u slobodnom gradu, kako su učili jedni od drugih i da su preskočili pubertet koji je, danas, obavijen nasiljem. Devedesetih je sa grupom beogradskih umetnika osnovala grupu Supernaut, koja se borila protiv umetničkog establišmenta Srbije.

Neko misli da smo bili srećni. Ja sam bila srećna kad sam pronašla ljude koji su jednako nesrećni kao ja, čuvena je Sonjina izjava.

Bila je poznata po svom britkom jeziku, nekonvencionalnom i beskompromisnom načinu života. Mrzela je površnost, primitivizam, glupost, licemerje, rušila je tabue, a nekada davno nije ostajala ravnodušna ni kada je bila u pitanju politika.

Je l' smo sad svi odjednom sve zaboravili? Je l sad treba da mi sedi Sindi pred ekranom i da kaže – U demokratiji šta narod hoće to treba da se pušta? Da li je možda neka velika siva senka iznad svega toga koja ubacuje čipove primitivcima da bi zadržao svoje mesto (...)? I onda će reći – Gle kako je nervozna! Ajde vi budite petnaest godina u otporu!

4517832624d528a350fcab060169003_490.jpg
FOTO: B92

Sonja i unutrašnji demoni

Godine 2006. Sonja Savić je vodila emisiju „Sanjarenje sa Sonjom Savić“ na TV Avali. Na ovaj način, a na poziciji na kojoj se u tom trenutku nalazila, bila je izuzetno stroga i profesionalna, objektiva i fanatično realna. Emisija je, ipak, ukinuta, jer menadžment nije bio zadovolojan načinom na koji je Sonja vodila emisiju. Nakon te odluke, ona je ostala bez stalnih prihoda.

Svi koji su se zanimali za Sonjin život iz bilo kojih razloga, mogli su da čuju ili pročitaju da je ona imala problema sa narkoticima, tačnije sa heroinom. U poslednjem intervjuu koji je dala nekoliko meseci pred smrt za Kurir, a na direktno pitanje novinara, istakla je kako je konzumirala drogu samo onda kada je u takvom društvu uz alkohol, da je svoj glumački deo posla radila „čista“ i trezna i da za drogu treba para.

Ovde se protura đubre od droge kao narkotički trend, rekla je tada Sonja Savić.

Svojevremeno je govorila da, kada bi mogla ponovo da bira, ne bi izabrala glumačku profesiju, ali da bi svakako bila slobodna umetnica.

Sonja Savić je umrla u 47. godini, tačnije 23. septembra 2008. godine u Beogradu, usled prevelike doze narkotika, a pronađena je u svom stanu u Kursulinovoj ulici. Sahranjena je u selu Donja Gorevnica. Prema rečima Sonjine majke, ostala je izopštena ne samo od javnosti, već i od svojih kolega. U Čačku je pre tri godine pokrenuta inicijativa da jedna od ulica dobije njeno ime. Pre dve godine promovisana je knjiga „Sonja Savić – otvorena stranica“, autorki Milomirke Cice Jovović i Zdenke Tomić, a postoji i dokumentarni film „Sonja“ rediteljke Dragane Kanjevac. Knjiga i film su jedan od lakših načina da se pokojna glumica (njen život i rad) približi javnosti kroz autorske tekstove i izvode iz intervjua saradnika i prijatelja glumice.

VAŽNO: Gotovo sve izjave preuzete su iz emisije „Balkanskom ulicom“ novinarke i autorke Vesne Dedić.


Milica je devojčurak, a voli da peva, piše, čita i ne zaboravlja da se smeje


Pročitajte i:

Milan Mladenović - Dečak iz vode
Gia: Neke bajke nemaju srećan kraj
Margita Stefanović: Život bez kompromisa