Pripremite se za svet u kome se ne stari!

FOTO: Bended Reality


Produžetak životnog veka

Ljude je oduvek fascinirao dug život. Da biste saznali nešto više o ovome, pročitajte kratku priču čuvenog Kurta Voneguta Tomorrow and Tomorrow and Tomorrow (1954) - on ovde predstavlja sliku društva koje se postepeno raspada nakon što je pronađen lek koji sprečava starenje. Verovatno mislite da je produžetak života nešto sa čim možete da se susretnete isključivo u žanrovima kao što su naučna fantastika, fantazija i horor, ali naučnici su proučavali kako proces starenja funkcioniše – i kako ga možemo zaustaviti – decenijama.

U članku, objavljenom 2015. godine u naučnom časopisu Nature Medicine, ističe se da je starenje najveći rizik za mnoge hronične bolesti, i da, ukoliko bi taj proces mogao da se uspori, umanjila bi se i verovatnoća da se oboli od neke od ovih bolesti.

U izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) stoji da ne stare svi istim tempom i da ne znači da uvek mora da se oboli od neke hronične bolesti. Genetski faktori i životna sredina takođe igraju ulogu u ovom procesu, stoga naučnici konstantno proučavaju šta tačno utiče na starenje.

maxresdefault.jpg

FOTO: Second Nexus

U istraživanju koje se bavi starijim ljudima koji su dobrog zdravlja dovodi se u vezu psihičko zdravlje sa fizičkim. Prisetite se istraživanja koja su vršena na miševima, sa transfuzijom krvi; krv mlađeg miša (kao i ljudska) omogućila je da miševi napreduju, dok je krv starijeg miša negativno uticala na njihove mozgove, jetre i srca. Možda su vampiri zapravo u pravu.

Očekivalo se da će uništavanja zastarelih ćelija kod miševa pokazati dobre rezultate, kako je istakao Nature. Kada se istrošene ćelije (ćelije koje se više ne dele) nagomilaju u ostarelim životinjama, one oslobađaju molekule koji mogu da naškode obližnjim tkivima. Miševi su genetski programirani tako da se njihove istrošene ćelije unište kada im se ubrizga lek. Ovi programirani miševi žive 20 do 30 odsto duže od „normalnih” miševa.

Uprava za hranu i lekove (Food and Drug Administration) je 2015. godine dala dozvolu za prvo kliničko ispitivanje leka pod nazivom metformin, koji bi mogao da produži životni vek do čak 40 odsto, kao i da produži vremenski raspon u kome su ljudi najzdraviji. Fascinantno je to koliko teorija naučna zajednica zastupa o tome kako sprečiti posledice starenja, a kako godine prolaze, može ih biti i na stotine. Mogućnost da se spreči starenje mnogima je uzbudljiva, mada pokreće nekoliko pitanja i izazova.

Budućnost starenja

Dakle, na koji način možemo da sprečimo da se Vonegutova vizija o budućnosti obistini ukoliko produžimo životni vek? Da li uopšte treba produžavati životni vek čoveka? Mi smo već, kao vrsta, jedna od onih koja najduže živi. Ako bi se ljudski život produžio, trebalo bi uzeti u obzir etičke i društvene probleme, a mnogi od njih su spomenuti u debati, pod pokroviteljstvom organizacije Intelligence Squared.

Da li bi usporeni proces starenja – ili čak eliminisanje procesa – promenilo suštinu čovečanstva? Ljudi su, kao vrsta, veoma egocentrični, jer im je važnije sopstveno preživljavanje i životni standard od same planete i mnogih drugih vrsta na njoj. Zemlja može jedino da održava ljude koji već žive na njoj, ali to nije jednostavno. Kada bi manje ljudi umiralo, došlo bi do prenaseljenosti.

How_An_Aging_Population_May_Impact_The_Economy.jpg

FOTO: Forbes

Smatra se da nove generacije postaju sve naprednije i spremnije na promene u odnosu na starije generacije. Ukoliko starije generacije ne izumiru, teže ćemo proširiti vidike i doći do novih ideja. Završetak života daje nam pečat u pogledu vremena – kada je vreme nešto što je izvesno, više ga cenimo.

Sa druge strane, ako sprečimo proces starenja, bićemo zdraviji u poslednjim godinama naših života, a briga o zdravlju za starije ljude postaće jeftinija. Medicinska istraživanja prevashodno su se bavila mnogim bolestima i zdravstvenim stanjima, ali nadamo se da će se, ako se istraživanja fokusiraju na sam proces starenja, smanjiti šanse da se oboli od neke bolesti.

Mnogo može da se nauči iz iskustva i mudrosti starijih ljudi, koji su deo društvene zajednice. Za nauku je pogubno da se ignorišu ove metode istraživanja. Sprečavanje procesa starenja može da pokrene i razna druga istraživanja, kao što je pitanje kako održati velike populacije na zemlji. Urban Skyfarm je samo jedan od predloga gde bi ta populacija mogla da se skući, bavi poljoprivrednim poslovima, udiše svež vazduh i koristi obnovljive izvore energije.

download.jpg

FOTO: Aprilli

Pažljivo planiranje urbanog života biće, kako vreme prolazi, neophodno. Mnogi naučnici koji se bave dugovečnošću veruju da, na kraju, pozitivne strane sprečavanja procesa starenja preovlađuju u odnosu na one negativne. Čak i da ne možemo u potpunosti da zaustavimo ovaj proces, barem ćemo se u poslednjim godinama naših života osećati prijatnije, zdravije i ugodnije.


IZVOR: Futurism

Milena veruje da je ključ uspeha pozitivno razmišljanje .