Postoji li „izgubljeni kontinent“?

FOTO: Stockvault


Ukoliko grupa australijskih i novozelandskih istraživača uspe da nas ubedi u svoje tvrdnje, onda će se ukupnom broju od sedam kontinenata pridružiti i osmi – prostrano podvodno kopno, tri puta veće od površine Aljaske, čiji je najviši vrh Aoraki na Novom Zelandu.


Zelandija, kako istraživači nazivaju ovo tlo pod vodom, nalazi se istočno od Australije i površine je oko 1,9 kvadratnih kilometara, što je čini većom i od Indijskog potkontinenta. Ukupno 94% površine nalazi se pod vodom, dok samo Novi Zeland i Nova Kaledonija vire iznad površine.


„Zelandija je primer kako se nešto ogromno i očigledno u nauci može prevideti“, kažu istraživači.


Ranije su neki smatrali da je Zelandija šarolik kolaž sačinjen od delova kontinentalne kore. Drugi su pak, opisivali Zelandiju kao mikrokontinent – jasno definisano kopno koje ima karakteristike kontinentalne kore, ali je geološki odvojeno od najbližeg kontinenta, u ovom slučaju Australije.

Tim istraživača, na čelu sa novozelandskim geologom Nikom Mortimerom, smatra je ovom definicijom Zelandija potcenjena. 


Oni ističu da je sa svojih 1,9 miliona kvadratnih kilometara Zelandija šest puta veća od Madagaskara – što je čini dovoljno velikom da bismo je izdvojili od ostalih mikrokoninenata. Oni, stoga, tvrde da bi oblasti veće od milion kvadratnih kilometara trebalo svrstavati u kontinente.

Prema toj definiciji, Zelandija bi sada bila kontinent, iako se nalazi pod vodom.


„Jedan od razloga zbog kojih Zelandija nije bila smatrana kontinentom su njene obale,“ kažu stručnjaci. „Ljudi kontinente smatraju mestima na kojima su nastanjeni, međutim… nivo mora gubi na značaju kada se stvari posmatraju sa geološkog stanovišta“, istaknuto je.

Ipak, ovo objašnjenje nije ubedilo baš sve, delimično zato što definicija kontinenta podrazumeva masu tla okruženu vodom – a ne masu tla pod vodom.

Skoro kontinent?

Mortimer i njegovi saradnici smatraju da to što je Zelandija potopljena ne znači da nije kontinent. Na primer, da Antarktik nije pokriven ledom, većina njegovog zapadnog dela bila bi pod vodom.

preview16.jpg

Izvor: Stockvault


Štaviše, istraživači ističu da je kontinentalna kora Zelandije ista kao i kora svakog kontinenta – tanja je, ispupčena i zbijenija od okeanske kore koja je okružuje. Takođe, uzorci prikupljeni sa morskog dna nagoveštavaju postojanje raznolikog materijala od kog je izgrađena kontinentalna kora Zelandije. 


Ovo tlo takođe sadrži ključne informacije kada se radi o izdvajanju Gondvane, prostranog južnog superkontinenta koji se sastojao od današnjeg Antarktika, Australije, Južne Amerike i Afrike.

Pre više od sto miliona godina, za vreme pozne krede, Gondvana je bila na dobrom put ka odvajanju, a u tom procesu, tlo Zelandije se proširilo i stanjilo.


 Na nekim mestima, Zelandija je tanja od sedam milja, što je neobično tanko za jedan kontinent, ali je i dalje deblje od okeanske kore. Kao posledica toga, izduženo tlo Zelandije završilo je pod vodom.

Ukoliko Zelandija bude svrstana u red kontinenata, biće to najmlađi, najtanji i najvećim delom potopljeni kontinent, koji će biti ekstreman primer toga kako kontinentalna kora može da se ponaša.


Skoteze ne prihvata olako Mortimerove ideje, ali ceni njegov trud. „Cenim pokušaj autora da promeni definiciju kontinenta, međutim, definicije se menjaju veoma sporo“, kaže i dodaje da baš kao što je Pluton „skoro“ planeta, tako je i Zelandija „skoro“ kontinent.


IZVOR: National Geographic