Olivera Vasić: Odlazak osnivača etnokoreologije

Foto: ciotis
Slavica Mihailović i dr Olivera Vasić - seminar u Banja Luci

O životu i radu prof. Dr Olivere Vasić ima veoma malo biografskih podataka bez obzira na njen značaj. Zato smo zamolili koreografa Branka Mastilovića da za iSerbia.rs ispriča nešto više o Oliveri Vasić koju je dugo poznavao.

„Olivera Vasić Coka je ponikla u „Gradimiru“, bila je kao i ja đak Desanke Đorđević koja joj je pomogla da se zaposli u Etnografskom muzeju u Beogradu. Iz muzeja pokrenula je inicijativu da se na Fakultetu muzičkih umetnosti osnuje predmet Etnokoreologije uz pomoć prof. Golemovića koji je predavao na smeru Etnomuzikologije. Počela je da radi na FMU i tamo je doktorirala, a zatim prva u Srbiji pokrenula seriju seminara. Prvi seminar održala je Desa Đorđević. Nedavno je Coka otišla u penziju, ali nažalost, nije stigla da u njoj da uživa jer je sprečila bolest. Ove godine imala je operaciju na čuvenoj klinici u Turskoj, ali nažalost sve je bilo uzalud“, kaže Mastilović.

10376137_663336460450860_377671402624476808_n.jpg
Foto: Branko Mastilović i Olivera Vasić (prva odozdo)/ iz arhive Branka Mastilovića

Olivera Vasić je učestvovala na mnogim etnomuzikološkim i etnokoreološkim skupovima. Dala je veliki broj naučnih studija o izvornoj narodnoj obrednoj i društvenoj igri. Autor je Priručnika za zapisivanje narodnih igara. Bila je predsednik Centra za istraživanje i očuvanje tradicionalnih igara Srbje (CIOTIS) Zanimljivo je njeno viđenje kola kao drevne potrebe ljudi.

„Naziv „kolo“ koristi se u našem narodu za nekoliko stvari. Odnosi se na sam oblik igre, da li igrači formiraju krug, znači zatvoreno kolo, ili polukrug, zatim se odnosi na igranku, igrački skup, a pod ovim pojmom podrazumevamo i samu igru“, rekla je Olivera za list Blic.rs .

_event_management.gif

U jednom svom tekstu pod nazivom Sličnosti i razlike u zapisivanju igara u Srbiji u dva različita vremenska perioda XX veka, zapisala je da je igra nešto živo, da se menja i razvija ali i preoblikuje u skladu sa načinom življenja, pa se tako promenila i metoda njenog proučavanja.

„Promenili su se metodi istraživanja, cilj istraživanja više nije hobi već potreba da se jedna mlada nauka postavi na zdrave osnove i uključi u savremene metode“, zapisala je u tekstu.

10258189_232433383616945_5399912720403377586_n.jpg

Foto: ciotis
Olivera Vasić na grobu sestara Janković, zapisivača narodnih igara

Olivera je prva uspela da natera državu da se zapita o sistematskom proučavanju narodnog stvaralaštva, ona je istražujući na terenu zapisala postojanje pet Etnokoreoloških oblasti, navodeći i igre koje su se tamo igrale, a to su: Centralna, Zapadna, Severoistočna, Jugoistočna i Vojvodina (Severna Srbija).

Nije volela da bude u prvom planu, zato o njoj danas ima malo podataka, uvek je bila svesna da je njen rad značajan, ali je i uvek preispitivala svoj naučni put.

„Da li je to najbolji put pokazaće neka buduća generacija zapisivača narodnih igara, a njihovim pravim naučnim metodima, nadam se, baviće se studenti koji su zainteresovani za proučavanje narodnih igara“, zapisala je ona.

Marko, večiti borac za kreativnu slobodu reči i folklorne tradicije!

Pročitajte i:

Misli široko, pevaj srcem!
Ljubav u moderno doba
Kako zaposlene mame definišu uspeh?