Najzeleniji milijarder
Pixabay

Reč je o Vinodu Khosli, indijskom milijarderu iz Silikonske doline, bogatašu koji je zauzeo prvo mesto na Forbsovoj listi milijardera koji ulažu u očuvanje prirodne sredine.

Svoj uspeh Vinod Khosla je postigao u SAD-u gde je 1982. godine bio jedan od osnivača Sun Microsystems-a i ubrzo postao jedna od vodećih ličnosti u Silikonskoj dolini. Ipak, nakon što je postigao mnogo toga u svetu biznisa o čemu većina samo mašta, Khosla se okrenuo projektima koji osim poslovnog uspeha donose i blagodeti celokupnom čovečanstvu.

Njegov angažman ogleda se u radu na pronalaženju novih izvora energije i načina poslovanja velikih fabričkih postrojenja koja bi bila bezbednija po okolinu. Rad na ovom polju Vinod Khosla je započeo 2004, a već 2009. godine njegova kompanija imala je prihod od 1,1 milijarde dolara. U vremenu kada je više nego očigledno da je globalno zagrevanje realnost ovaj Indijac počeo je istraživanja o alternativnim izvorima energije koja pre svega idu u pravcu proizvodnje biogoriva. Filozofija kojom se vodi sadržana je u poznatoj maksimi koja kaže: „Ako hoćeš da predvidiš budućnost, izmisli je“.

Khosla kaže da tehnologije na kojima on i njegova kompanija rade imaju potencijal da izmene geopolitičku situaciju i umanje cene energenata čime bi se smanjilo i siromaštvo na planeti. O uticaju koje one imaju na smanjenje globalnog zagrevanja izlišno je i govoriti. Ipak, mnoge od tehnologija su u eksperimentalnoj fazi i suočavaju se sa velikim problemima na puta da postanu funkcionalne. „Indija bi mogla da postane svetski centar čistih tehnologija i inovacija na polju energenata“- kaže Khosla. 

„Indijsko tržište od preko milijardu ljudi dovoljno je veliko za svakog investitora i tehnološkog inovatora. Posmatrajući stvari na ovaj način, u sledećih pet godina, većina od 800 miliona automobila koji će biti prodati, prodaće se u Indiji. Ovo znači više teškoća za Indiju koja već i sada uvozi najveći procenat energenata.“ Time, zaključujemo, Indija i postaje država gde je potreba za radom na nalaženju alternativnih izvora energije najveća.

Čitava ideja zasniva se na upotreba etanola umesto nafte kao goriva. Etanol proizveden iz kukuruza daje najbolje rezultate, ali je i cena kukuruza dosta visoka pa se traži izvor u drugim biljnim vrstama. U doba kada veliki deo stanovništva gladuje, po Khoslinom mišljenju, potrebno je naći energente koji se neće proizvoditi od biljaka koje mogu služiti i kao hrana a akcenat takođe treba staviti i na korišćenje sunčeve svetlosti kao izvora energije.

Izvor: top-adria.com