Kako odabrati boju za brend?
Pixabay

Zablude o psihologiji boja

Zašto psihologija boja izaziva toliko mnogo razgovora koji su poduprti sa tako malo argumenata? Kako istraživanja pokazuju, tako je jer su uključeni elementi kao što su lični izbor, iskustva, vaspitanje, kulturološke razlike, kontekst i slično, a oni često pomute efekat koji na nas imaju pojedinačne boje. Tako da pomisao da boje poput žute i ljubičaste izazivaju neku vrstu naročite emocije je tačna koliko i najobičnije gatanje u tarot.

Razgovor o svemu tome se samo pogoršava izuzetno bljutavim ilustracijama koje sažimaju psihologiju boja uz pomoć neverovatnih „činjenica“, kao što je na primer ova:

Pa ipak, ne treba da se odmah zabrinete. Sada ćemo vam dati uvid u neke od argumentovanih istraživanja na temu koju ulogu boja ima u ubeđivanju.

Važnost boja u brendingu

Prvo da obratimo pažnju na brending, jedno od najbitnijih pitanja koja se odnose na opažanje boja i oblast u kojoj se mnogi članci susreću sa problemima. Bilo je bezbroj pokušaja da se klasifikuju reakcije potrošača na različite boje: žuta nam šalje poruku optimizma, crvena poruku uzbuđenja, zelena mir i zdravlje, srebrna ravnotežu. Međutim, činjenica je da su boje previše pod uticajem ličnih iskustava, da bi se došlo do univerzalnog rešenja kako da se prevedu u osećanja.

Ipak, postoje širi šabloni slanja poruka koji imaju veze sa opažanjem boja. Recimo, boje imaju veoma važnu ulogu pri kupovinama i brendingu.

U studiji, prikladno nazvanoj Uticaj boje na marketing, istraživači su utvrdili da do 90 odsto trenutnih procena proizvoda može da bude zasnovano na samoj boji (zavisi od proizvoda). U vezi sa tom ulogom koju boje imaju u brendingu, rezultati studija kao što je Interaktivni efekti boja pokazuju da veza između brendova i boja zavisi od opažanja prikladnosti boje koja je iskorišćena za određeni brend (drugim rečima, da li boja odgovara onome što se prodaje).

Studija Uzbudljiva crvena i kompetentna plava takođe potvrđuje da je namera za kupovinu uveliko pojačana bojama zbog njihovog uticaja koji imaju na to kako neko vidi brend. Ovo znači da boje utiču na to kako potrošači vide ličnost datog brenda (na kraju krajeva, ko bi hteo da kupi motor Harli Dejvidson, ako ga ne bi video kao nešto što je mačo i kul).

Neke dodatne studije su otkrile da naši mozgovi preferiraju prepoznatljive brendove, što boju čini izuzetno važnom kada je u pitanju stvaranje identiteta brenda. U Istraživanju boja i primeni navodi se kako je za nove brendove od izuzetnog značaja da potraže boje za logo koje će ih sigurno izdvojiti od konkurencije (ako konkurencija koristi plavo, istaći ćete se pomoću ljubičaste).

Što se tiče odabira „prave“ boje, u jednom od istraživanja je utvrđeno da je mnogo bitnija reakcija potrošača na prikladnost boje u odnosu na proizvod, nego sama ta boja. Dakle, ako su vlasnici Harlija kupili taj proizvod kako bi se osećali muževno, možemo da pretpostavimo da se roze edicija sa šljokicama i ne bi baš toliko dobro prodavala.

Psiholog i profesor na Stanfordu, Dženifer Aker, izradila je studije baš na ovu temu kroz istraživanje o Dimenzijama ličnosti brenda i njene studije su pronašle pet ključnih dimenzija koje igraju ulogu u ličnosti brenda: iskrenost, uzbudljivost, sposobnost, sofisticiranost, mačoizam. Brendovi mogu ponekad da imaju i po dve osobine, ali uglavnom dominira samo jedna: odeća iz visoke mode daje utisak sofisticiranosti, oprema za kampovanje odaje mačo utisak.EU%20OM.gif

Dodatna istraživanja su pokazala da zaista postoji veza između boja i percepcije ličnosti brenda.

Određene boje se u širem smislu slažu sa određenim osobinama (na primer: braon sa muževnošću, ljubičasta sa sofisticiranošću, crvena sa uzbuđenjem). Međutim, skoro sve akademske studije o bojama i brendingu će vam reći da je mnogo bitnije da boja podržava ličnost vašeg brenda onakvom kakvu želite da je prikažete, nego da se trudite da je složite stereotipnim asocijacijama.

Pomislite samo koliko je pogrešno dati tako široku tvrdnju, kao što je „zeleno znači mir“. Nema konteksta - ponekad se zeleno koristi da se brendiraju pitanja okoline, kao što je „Timberland G.R.E.E.N standard“, ali u drugim slučajevima se koristi da se brendira finansijski prostor kao što je Mint.com.

Takođe, dok braon može da posluži za mačoizam, kada se prebaci u drugi kontekst, može da se iskoristi da stvori toplu, pozivajuću atmosferu (Dan zahvalnosti) ili da probudi apetit (svaka reklama za čokoladu koju ste ikada videli).

Poenta: ne mogu da vam ponudim lak, savršeno jasan spisak uputstava za odabir boje za vaš brend, ali vas uveravam da je ubedljivo najbitnije razmotriti kontekst u kom radite.

Osećaj, raspoloženje i slika koju vaš brend stvara igraju ulogu u ubeđivanju. Potrudite se da shvatite da boje ulaze u igru samo onda kada se mogu povezati sa željenom ličnošću brenda (na primer: bela prenosi poruku da „Epl“ (Apple) voli čist, jednostavan dizajn). Bez ovog konteksta, biranje jedne boje umesto neke druge nema baš mnogo smisla, a nema ni mnogo dokaza koji bi poduprli tvrdnju da će narandžasta bez izuzetka naterati ljude da kupe proizvod, i to ćešće nego srebrna.

Boje i pol

Opažanje prigodnosti može da objasni zašto su najpopularnije boje bela, crna, srebrna i siva, ali da li ima još nešto objašnjava zašto nema baš puno ljubičastog električnog alata? Jedna od boljih studija o ovome je Raspodela boja Džoa Haloka, u kojoj podaci prikazuju jasne preference koje imaju polovi po pitanju izvesnih boja.

Važno je znati da nečije okruženje, pogotovu kulturološke percepcije, igra važnu ulogu u određivanju koliko je neka boja prigodna za određeni pol, što zatim utiče na individualne izbore. Na primer, plava je postala boja za dečake, a roze boja za devojčice, a u stvari je ranije bilo obratno!

Evo nekih Halokovih nalaza o omiljenim i najmanje omiljenim bojama muškaraca i žena. Plava boja preovladava kod oba pola (to je omiljena boja obe grupe) i postoji ogromna razlika između grupa po pitanju ljubičaste. Za žene, ljubičasta je na vrhu liste, ali nijedan muškarac nije naveo ljubičastu kao omiljenu boju. Možda zato nema električnih alata u ljubičastoj boji, pošto je to proizvod koji se najviše povezuje sa muškarcima?

Dodatno istraživanje o opažanju boja i omiljenim bojama prikazuje da kada su u pitanju primarne i sekundarne boje, tamnije, kao i svetlije nijanse, muškarci izgleda više vole jasne boje, dok su žene naklonjene blažim. Takođe, muškarci su radije birali tamnije nijanse kao omiljene (nijanse dobijene dodavanjem crne), a ženama su prijemčivije pastelne (kada se doda bela).

Imajte ove informacije na umu kada birate osnovnu paletu boja za svoj brend. Pošto je toliko velika razlika u ukusima i sklonostima, isplati se da privučete više muškaraca ili žena ako će jedan od polova činiti većinu vaših idealnih kupaca.

Pixabay
Pixabay

Koordinacija boja i konverzija posetilaca u kupce


Razotkrivanje nepostojanja „prave“ boje za povećanje stope konverzije na veb sajtovima je odskora vrlo popularna tema. U toj debati ima odličnih momenata, zato što je zasigurno tačno da nema jedinstvene boje koja je najbolja za konverziju. Psihološki princip poznat kao efekat izolovanja kaže da ćemo najverovatnije zapamtiti onaj objekat koji odudara od ostalih. Istraživanje jasno prikazuje da su učesnici mogli da upamte i sete se nekog objekta (teksta ili slike) kada on izrazito štrči iz svoje okoline.


Studije Estetski odgovor na kombinacije boja i Omiljene kombinacije boja potrošača takođe nalaze da iako većina potrošača voli kolor šeme sa sličnim bojama, više vole palete u kojima je veliki kontrast između boje koja daje akcenat i ostalih tonova. Što se tiče slaganja boja, to bi značilo da se napravi vizuelna struktura koja se sastoji od osnovnih analognih boja u kontrastu sa komplementarnim bojama koje daju akcenat (ili se mogu koristiti tercijarne boje).


Drugi pristup ovome je da se koriste različite boje za pozadinuosnovu i akcenat, kako bi se napravila hijerarhija na sajtu koja „trenira“ kupce da nauče koja boja znači reaguj.

Zašto je to bitno: iako ćete možda početi da se osećate kao dekorater enterijera nakon što pročitate ovaj deo, ove stvari su u stvari izuzetno važne i koje vam pomažu da shvatite zašto kada dođe do skokova i padova u konverziji. Kao bonus, pomoći će vam tako što će vam ukazati da nije zlato svaka optimizacija stope konverzije koja sija i koja obmane previše ljudi.

Razmotrite, recimo, najpoznatiji primer porasta konverzije izazvan promenom boje dugmeta. Promena boje iz zelene u crvenu je dovela do porasta konverzije za 21 odsto, ali to ne znači da crvena boja poseduje neke magijske moći koje teraju ljude da preduzmu nešto.


Pogledajte bolje sliku: jasno je da je ostatak stranice usmeren ka paleti zelene boje, što znači da se zeleni poziv u akciju jednostavno stopio sa okolinom. U međuvremenu, crvena daje jak vizuelni kontrast, a takođe je i komplementarna boja zelenoj.


Dodatni dokazi koji potvrđuju efekat izolovanja se nalaze u mnoštvu testova koji podrazumevaju više varijabli, uključujući i test koji je sproveo Paras Kopra i koji je objavljen u magazinu „Smešing“ (Smashing). Kopra je sproveo testiranje kako bi video kako bi mogao da dođe do više klikova za skidanje svog programa PDFProducer i uključio je sledeće varijacije u svoj test: najbolje je prošao link koji ima najveći kontrast, i to nije slučajnost. Naziv programa je bio napisan sitnim, svetlo sivim slovima, a poziv u akciju (skinite besplatno) velikim, crvenim slovima i tako je napravljen kontrast koji je potreban da bi došlo do velikih konverzija.


Iako je ovo samo jedna od mnogih studija, efekat izolovanja bi trebalo da imate na umu kada isprobavate palete boja kako biste stvorili kontrast u vašem veb dizajnu i vodili ljude ka važnim mestima za preduzimanje akcije.


Zašto volimo „moku“, a mrzimo „braon“


Iako možemo različite boje videti na različite načine, njihovi nazivi su takođe jako bitni! Prema jednoj studiji, kada su subjekti upitani da procene proizvode koji nose različite nazive boja (kao što je šminka), „fensi“ nazivi su bili češće birani. Na primer, moka je bila značajno voljenija nego braon – uprkos činjenici da su istraživači pokazivali subjektima istu boju!


Dodatno istraživanje nalazi da se isti efekat primenjuje na širok spektar proizvoda; potrošači su ocenili kao prijatnije za oko boje čiji su nazivi opširni, nego one sa prostim nazivima.

Takođe je prikazano da neobičniji i jedinstveni nazivi za boje mogu da podstaknu nameru za kupovinu. Recimo, gumene bombone pod nazivom razzmatazz su češće birane nego one pod nazivom limun žuto. Ovaj efekat se takođe javlja i kod proizvoda koji nisu hrana, kao recimo dukserice.


Koliko god čudno izgledalo, biranje kreativnih, opisnih naziva za izvesne boje koji se lako pamte (kao što je „nebo plavo“ umesto „svetlo plavo“) može biti bitno pri omogućavanju da boja proizvoda dosegne svoj najveći uticaj.


IZVOR: Inc.