Kako da se zaista fokusirate?

FOTO: Pixabay

Vreme je jedan od onih faktora koji ima moć da muči dušu, zbog svoje beskonačnosti i, istovremeno, zbog svoje ograničenosti. Ponekad deluje kao da nikada nećete imati dovoljno vremena, kao da su se dani i sati skratili i nikada nećete stići da završite sve ono što treba da uradite. Imate utisak da minuti cure kao kapi vode kroz prste i ne možete ništa da uradite povodom toga.

Za razliku od onoga što mnogi misle, veliki deo vremena koje gubite, gubite radeći ili obavljajući neku od onih aktivnosti koje zovete „produktivnim“. Uzrok toga je nedostatаk fokusa: iako radite zadatak, vaše stanje rastrojenosti vas dovodi do toga da potrošite više vremena nego što je potrebno da ga završite.

Na jedan ili na drugi način, posledica tоg shvatanja da nema dovoljno vremena je stanje stresa. Pojavljuje se napetost između otkucavanja sata i potrebe da se ispune zadati ciljevi. U tim uslovima, takođe mogu da se pojave blokade i greške koje samo čine da još više kasnite.

Nedostatak vremena i kompulsivne radnje

Postoji čitav niz kompulsivnih radnji koje obavljate iz dana u dan i koje vam oduzimaju dobar deo vremena. Među njima mogu da se pomenu neke veoma uobičajene kao što je ona navika gledanja u telefon na svakih pet minuta. Najverovatnije je da nećete pronaći ništa novo, a čak i da pronađete neće biti ništa važno, ali nekada to ne možete da izbegnete.

telefon_02_2017.jpg

FOTO: IM Creator

Takođe je veoma često da se na sličan način postupa sa nekim stranicama na računaru. Kada pogledate, imate više od 20 ili 30 poseta jednoj internet stranici ili društenoj mreži, a na većini od njih ne nalazite ni nove, a ni važne informacije.

Svako ima svoj repertoar kompulsivnih ili ponavljajućih radnji. Neki jednostavno prekidaju svoj rad kako bi dopustili svojoj fantaziji da leti, da bi gledali okolo ili da bi radili bilo šta što odvraća njihov fokus pažnje od glavnog zadatka koji obavljaju. Baš zato što su kompulsivne, ove radnje su nesvesne. Vrše se bez razmišljanja i na njih se troši dobar deo vremena. Prepoznaju se po poteškoćama oko koncentrisanja, nervozi ili lošoj strategiji rada.

Emocionalna preopterećenost i vreme

Emocionalne poteškoće takođe vam oduzimaju više vremena nego što pretpostavljate. Osim toga, smanjuju dostupnost i motivaciju da se usredsredite na svoje ciljeve. Nerešeni problemi predstavljaju emocionalni teret koji se tiho prenosi na sve što radite.

zabrinut_02_2017.jpg

FOTO: Flickr

Često ostavite neki zadatak koji treba da se reši, bilo iz jednog ili drugog razloga, i on stvori sopstveni život u vašim mislima. Od tog trenutka, ponavljajući se i na anarhičan način, on okupira prostor u vašoj svesti. Iz te misli nastaje stanje stresa koje nema nikakve veze sa situacijom u kojoj se nalazite u tom trenutku.

Nerešeni sukobi vas muče iz dana u dan. Ozbiljno utiču na vašu sposobnost koncentracije, jer su kao dosadna buka koja daje lažne pauze, a onda se pojavljuju u najpogodnijim trenucima, kvareći trenutke zadovoljstva. Na kraju, teleportuju vas u prošlost ili budućnost, ostavljajući po strani osećanja koja proističu iz trenutne situacije.

Fokusirajte se kako biste dobili na vremenu

Vreme, ili bolje rečeno doživljaj vremena, suštinski je psihološka dimenzija. Proleće ili prestaje da leti, u službi onoga što osećate ili onoga o čemu razmišljate. Jedan minut kod zubara nikad da prođe, a prolazi u jednom dahu kada ste u prijatnoj situaciji. I upravo zbog toga što je pod uticajem onoga što vam je u mislima, izgleda izvodljivo da njime raspolažete na racionalniji način.

pescanisat_02_2017.jpg

FOTO: Pixabay

Da biste se koncentrisali i bolje upravljali vremenom, prvo treba da priznate i prihvatite da ćete uvek imati nešto što čeka da bude urađeno. To ne treba da bude izvor zabrinutosti, već treba da se shvati kao osobina svojstvena samom životu. Znajući ovo, sledeći korak je da osmislite metodologiju koja kombinuje aktivnost i pauze. Rastrojenost je takođe odgovor na umor i dokazano je da mozak počinje da se umara posle 25 minuta zadržavanja pažnje na jednoj jedinoj aktivnosti.

Osim toga, bitno je da se u trenucima kada ne radite bavite kreativnim aktivnostima. Vreme dokolice je isto toliko ili čak još važnije od vremena koje provedete u poslu. To uključuje sve one trenutke slobode, u kojima možete da se oslobodite stresa i obnovite svoju emocionalnu energiju.

Nemojte uzalud da trošite te vredne trenutke u ponavljajućim aktivnosti, kao što je gledanje televizije. Nemojte ni da protraćite sav svoj odmor na situacije koje vas iscrpljuju ili oslabljuju: to vam ne dozvoljava da se zaista odmorite. Kako biste najbolje iskoristili svoje vreme za rad, naučite da uživate u kvalitetnom odmoru.

Rađamo se da živimo, zato je najvažniji kapital koji imamo vreme. – Fakundo Kabral


IZVOR: La mente es maravillosa