Hakovanje mozga
Pixabay

Imamo mogućnost da povećamo kapacitet mozga i potpunije shvatimo sopstveni potencijal kao ljudskih bića koja se razvijaju. U nedavnom intervjuu koji sam imao sa svojim prijateljem i mentorom dr Robertom Kuperom, on je rekao nešto što me je zaista pogodilo: „Živimo u malom uglu naših mogućnosti koje imamo kao ljudska bića“, kaže on. „Dobra vest je da to mozak ne shvata. Mozak teži da se uporedi samo sa onim što se prihvata kao najbolje, a ne sa onim što je najbolje moguće“, dodaje.

Moja prva pomisao je bila da je to pomalo tragično - zamislite šta bismo sve mogli da postignemo kao vrsta kad bismo zapravo shvatili sopstveni potencijal. Razmislite o svim velikim otkrićima i ljudskim dostignućaima koja ostaju zaključana samo zato što u potpunosti ne koristimo neverovatan mozak koji smo dobili.

Ovo osećanje ubrzo je zamenilo uzbuđenje i optimizam. Naša sposobnost da menjamo i započinjemo igru je potpuno pod našom kontrolom. Kuper je neurolog, autor bestselera i predavač čije je predavanje uticalo na moj život verovatno više nego predavanja drugih ljudi. On razmatra neverovatno kompleksne, iznijansirane principe neurologije i svodi ih na jednostavne, praktične savete.

U našem razgovoru, otišao je u dubinu objašnjavajući upwiring (povezivanja žica) - ideja da možemo hakovati mozak i oblikovati ga i usmeriti ga na svrsishodan način kako bismo potpunije ostvarili svoj potencijal kao ljudska bića u razvoju.

Ovo su tajne hakovanja mozga koje su Kuper i njegove kolege otkrili. Primenjujte ih kako biste ovladali produktivnošću, kako biste postali bolji vođa, imali bolje odnose i izgradili trajne vrednosti u svom poslu.

Naš mozak radi protiv nas

Prvi korak je saznanje da naša neurobiologija nije namenjena za uspeh u savremenom poslovanju ili savremenom životu uopšte. U stvari, naše urođene sklonosti zapravo stoje na putu našeg rasta.

Kroz desetine hiljada godina evolucije, naš mozak je razvio određene „čvrste“ sklonosti. Mi smo skloni da težimo kontinuitetu, miru, bezbednosti i bogatstvu. Sa druge strane, programirani smo da izbegavamo situacije koje su užurbane, dinamične ili koje nas dovode do kraja naših granica.

Posmatrano sa evolutivnog stanovišta, ovo ima smisla. Ove fiksne osobine su nam pomogle da preživimo najopasnije tundre, savane i šume naših praistorijskih predaka. Ali nam danas slabo služe. Ako ne budemo oprezni, naš mozak, isprogramiran ovim urođenim sklonostima, odstupiće od određenih obrazaca ponašanja i načina razmišljanja i tako sprečiti naš razvoj.

Dakle, šta da radimo?

Dobra vest je da dok je naš mozak na podrazumevanom režimu koji radi protiv nas, on takođe sadrži u sebi ogroman potencijal za rast i promenu. Srećom, postoji strategija za prisluškivanje velikih mogućnosit našeg mozga. To se zove upwiring (povezivanje žica).

Magija povezivanja žica

Dobro uspostavljen zakon biologije kaže da je nemoguće da živi organizmi ostanu isti - ili rastemo i razvijamo se ili prolazimo kroz neuspehe. Ovaj zakon se odnosi i na naš mozak. Svaki od naših sto milijardi neurona je suočen sa izborom da raste ili da umre. Ovaj rezultat je fenomen poznat kao livewiring (životna povezanost).

Kuper objašnjava: „Svakog dana ... svaki od vaših neurona vas preuređeje - vi reformišete strukture i funkcije vašeg celokupnog nervnog sistema u realnom vremenu. To je livewiring“.

Za Kupera i njegove kolege, sledilo je pitanje: Ako uvek iznova kreiramo svoj mozak u realnom vremenu, u kom pravcu to ide? Da li pravimo bolji ili gori mozak?

clock-64265_640.jpg

FOTO: Pixabay

Da li skidamo žice ili ih povezujemo?

Kuper i njegove kolege su otkrili da vežbom možemo iskoristiti livewiring fenomen na usmeren, svrsishodan način. Koncept upwiring-a je rođen. Zvuči jednostavno. Ali kako tačno da pređete sa ideje na delo? To je zapravo mnogo lakše nego što mislite. Evo kako se to radi:

1. Vodite se radoznalošću.

Radoznalost, prema mišljenju Kupera i njegovih kolega, je od suštinskog značaja u ovom procesu. U neurologiji, ovo je poznato kao „potreba za spoznajom“. U cilju ostvarivanja prednosti upwiring-a, moramo da pristupimo svemu što radimo sa željom da saznamo više o sebi i kako reagujemo na određene stimulanse.

Jedno od rešenja je da vizualizujemo svoje ponašanje sa stanovišta trećeg lica.
„Zamislite malu verziju sebe na svom ramenu, kako posmatra ono što inače radite“, kaže Kuper. „To zapažanje će vam omogućiti da zastanete pre nego što nešto automatski učinite“. Možda zvuči čudno, ali ta spoljašnja svest nas oslobađa od naših unutrašnjih predrasuda i omogućava nam da izaberemo kakvi - i ko - želimo da budemo.

2. Naučite da napravite kratku pauzu

Ovo je verovatno jedna od najvažnijih strategija koju sam naučio iz Kuperovih istraživanja i ona koja je najviše uticala na moj život. Kako biste iza sebe ostavili svoje čvrsto urođene sklonosti, morate da napravite kratku pauzu pre nego što odreagujete na izazove, zastoje ili mogućnosti. Ova pauza omogućava da preuzmete kontrolu nad svojim reakcijama, umesto da budete rob urođenih sklonosti vašeg mozga.

„Pre nego što odreagujete, zastanite“, objašnjava Kuper. „Doći ćete do onog što je važno i odabraćete odgovor“. Ona je brza poput munje - delić sekunde – ali ta pauza mnogo znači. Odjednom, kontrolisaćete način na koji reagujete na spoljne nadražaje koji dolaze od drugih ljudi i događaja.

Da biste imali koristi od ove tehnike, morate prvo utvrditi oblasti u svom životu koje želite da unapredite (nešto što možete da identifikujete preko vežbe vizualizacije sa stanovišta trećeg lica, koja je objašnjena iznad).

Sledeći korak je vizualizacija toga kako će ti događaji izgledati kada napravite pauzu tokom njih. Zamislite pogled neke vama značajne osobe koja ide u prilog vašoj odbrani ili zamislite predmet mejla koji se plašite da otvorite jer vam ga šalje šef - onaj koji izaziva negativne emocije koje dovode do gubljenja kontrole.

Sada zamislite pauzu pre nego što odreagujete na te situacije. To je veoma jednostavno. Vežbanje ove vizualizacije će vam omogućiti da napravite pauzu instinktivno u ovakvim trenucima i bićete u mogućnosti da birate način na koji ćete reagovati.

3. Razumeti čemu to služi

Ovo bi mogla biti apstraktnija strana strategije, ali podsećanje na ono što želite postići kroz upwiring će učiniti čuda. Drugim rečima, morate da zapamtite svoju svrhu. U kulturi u kojoj društveni mediji veštački iznose mišljenje drugih, a gde mnogi od nas - uključujući poslovne lidere – sude o sopstvenim vrednostina na osnovu tih stavova, važno je imati na umu da život nije takmičenje u popularnosti.

Život je nešto mnogo veće.

Kuper nas podseća: „Što je veća igra ispod svega ovoga, veća je želja da se stvori najvredniji, trajni trag na svetu koja će živeti i posle vas“.


Izvor: Entrepreneur