Gaudi - beskonačni socijalni i ekonomski fenomen

FOTO: El Pais

Antonio Gaudi (Antoni Gaudí, 1852-1926) jedini je arhitekta na svetu ispred čijih ulaza u zgrade svakodnevno stoje nepregledni redovi turista. U Barseloni, gde se nalazi većina njegovih tvorevina, od kojih je sedam svrstanih na Uneskovu listu Svetske baštine: Park Gvelj (Parque Güell), Kasa Mila (Casa Milà), Kasa Visens (Casa Vicens), fasada Hristovog rođenja (la fachada de la Natividad) i crkva Sagrada Familija (Sagrada Familia), Kasa Batljo (Casa Batlló), crkva u koloniji Gvelj (la cripta de la Colonia Güell), njegova dela su glavni turistički pokretači koji svake naredne godine nadmašuju prethodne cifre.

Screen_shot_2013_10_13_at_4_26_26_PM.png

FOTO: The Luxury Spot

U 2015. godini kroz Barselonu je prošlo 8,2 miliona posetilaca. Samo je Sagrada Familiju posetilo 3,7 miliona, brojka koja, osim što ju je pretvorila u jednu od najposećenijih znamenitosti u Španiji, vrtoglavo je ubrzala izgradnju zahvaljujući godišnjem prihodu od 25 miliona evra samo od ulaznica. Sagrada Familija biće završena 2026. godine. Ipak, nije oduvek bilo tako. Gaudi i njegova dela su decenijama bili vređani i optuživani, čak i od strane stanovnika Barselone, zbog svog ekscentričnog izgleda. Uprkos tome, sada sve gaudijevsko proživljava blistave trenutke.

la_sagrada_familiandnndn.jpg

FOTO: Pinterest

U sredu, 26. oktobra, aukcijska kuća Christie’s iz Londona stavila je na licitaciju jednu od 20 klupa koje je umetnik izradio za crkvu Kolonije Gvelj. Cena po kojoj je prodata je skoro 400.000 evra, što je duplo više od početne cene. Klupa je jedna od pet koje je 1972. godine prodao tadašnji paroh da bi uveo grejanje u crkvi. Prodao ih je za 10 miliona peseta i nakon što im se izgubio svaki trag, malo po malo, tokom godina su se pojavljivale informacije o njima: jedna od 1976. pripada Muzeju moderne umetnosti iz Njujorka, druga je kupljena 1977. u Parizu i 1993. smeštena u Orsaj. Preostale tri su bile ponuđene i prodate u različitim aukcijskim kućama: 2011. u aukcijskoj kući Sotheby’s iz Pariza za 384.700 evra, 2015. u kući Christie’s iz Njujorka za 182.447 evra, i poslednja koja je prodata u oktobru ove godine.

Fetišizam

„Postignuta cena je veoma dobra vest na tržištu koje je u jako lošem stanju“, uverava Albert Velasko, kustos Muzeja iz Ljeide i ekspert u svetu aukcija, i dodaje da, kao što je uobičajeno sa velikim umetnicima, određeni fetišizam kruži i oko dela ovog stvaraoca, što čini da raste njihova vrednost.

„Gaudi je stvorio avangardnije predmete nego drugi modernisti, kao što su Gaspar Omar ili Žoan Buskets. Najveći problem je autentičnost imajući u vidu da se za mnoge predmete ne može sa sigurnošću reći da li ih je stvorio on ili neko od njegovih sledbenika“, dodaje Velasko, i podseća nas na slučaj kamene klupe iz Reusa, koju su vlasnici 2012. godine hteli da prodaju za 2 miliona evra, tvrdeći da je to jedno od Gaudijevih dela. Na kraju, klupa je ostala bez kupca na aukciji u Parizu nakon što se ispostavilo da je samo pripisana Gaudiju zbog čega je procenjena na 100.000 evra.

Isti ovaj problem ističe i Luis Žilburt, jedan od najvećih stručnjaka za dela ovog umetnika. „Potrebna nam je fondacija kao što je imaju Tapies, Miro ili Dali, koja bi kontrolisala sve vezano za Gaudija, koja bi utvrdila da li je neko delo njegovo i vodila računa o očuvanju njegovih građevina. To je jedini način da se otklone sve sumnje i postigne još bolje kotiranje na berzi“, tvrdi specijalista koji je presrećan što su njegova dela na aukcijama.

_veb_novinarstvo.gif

„Činjenica da je Gaudi u Muzeju moderne umetnosti ili Orsaju svrstava ga među velike stvaraoce. Odlično je što se prodaju njegova dela, što je na umetničkom tržištu i što se o njemu zna širom sveta“. Za Žilburta, bez obzira na sve, cena po kojoj je prodata klupa nije visoka: „Radi se o komadu koji postoji u samo pet primeraka, to je kao Direrov drvorez, koji nije jedinstven ali ima ograničene kopije, a za jednog Direra sigurno bi platili mnogo više“.

1477754145_659802_1477758356_noticia_normal_reco.jpg

FOTO: El Pais

U novembru je još jedno Gaudijevo delo stavljeno na aukciju. Radi se o komadu od kovanog gvožđa visine 108 centimetara u obliku zmaja. Prodaje ga aukcijska kuća Arte Subastas Bilbao i početna cena je 60.000 evra.


IZVOR: El Pais