Dobro opravdanje za pauzu

FOTO: Pixabay

Zamislite olovku. Čemu ona služi? Za pisanje? Hajde sad razmislite koje još funkcije olovka može da ima. Može da bude šnala za kosu. Možete njenim vrhom da restartujete računar kada se blokira. Možete je staviti među stranice knjige da znate gde ste stali.

Kada biste sada prešli na rešavanje nekog drugog problema i kasnije opet počeli da razmišljate o novim funkcijama olovke, sigurno biste se setili još gomile originalnih ideja. To je zbog tzv. perioda inkubacije zbog koga nam odjednom sinu rešenja za probleme o kojima dugo razmišljamo. Posle mraka u kom tumaramo tražeći odgovor, u pauzi nam se upali lampica.

Inkubacija je u uskoj vezi sa kreativnošću, kažu psiholozi. Roger von Oech definiše pet faza kreativnosti:

1. Faza pripreme kada se definiše problem i prikupljaju informacije;
2. Faza frustracije kada se lomimo da li da odustanemo i pribegavamo nekreativnim rešenjima;
3. Faza inkubacije tokom koje podsvesno radimo na rešenju;
4. Faza iluminacije, tzv. aha efekat kada iznenada dođemo do rešenja;
5. Faza elaboracije kada prilagođavamo i revidiramo ono što smo smislili.

Objašnjenja kako se dolazi od treće do četvrte faze su različita. Pauza omogućava mozgu da se oporavi od velike količine informacija i da raščisti šta je bitno, a šta ne. Saznanja se struktuiraju, što omogućava da pravo rešenje ispliva na površinu misli. Čak i kada ne razmišljate aktivno o problemu, podsvest radi. Na sličan način, primećujete kantu na ulici kada imate đubre u ruci iako ne razmišljate sve vreme o tome.

Mnogi slavni naučnici su do svojih najvećih otkrića došli upravo ovako. Arhimed je želeo da otkrije da li je kraljeva kruna od čistog zlata ili ima i primese olova, ali to nije mogao da uradi bez da je rasparča. Bilo mu je potrebno da sazna zapreminu krune, a za tako nepravilnu figuru nije imao formulu. Jednog dana, kada je ulazio u kadu, dosetio se da može da izračuna zapreminu vode sa krunom i bez nje i tako dođe do odgovora koji mu je potreban. Arhimed je svakako mnogo puta pre toga ulazio u kadu, ali tek kada je pustio problem da "odleži", mogao je da se doseti kako mu ta svakodnevna radnja može pomoći.

Psihološka istraživanja pokazuju da period inkubacije zaista radi. U sličnom eksperimentu kao na početku teksta, ispitanici su imali zadatak da smisle nove funkcije za stolicu. Jednoj grupi je posle zadatka rečeno da će ga kasnije ponovo rešavati, a druga nije bila tako upozorena. Nove ideje prve grupe bile su mnogo brojnije nego druge, što pokazuje da mozak kao tajni agent radi u pozadini i dok su druge aktivnosti u toku.

Dakle, sledeći put kada ne dižete glavu od stola i osećate grižu savesti na pauzi, setite se – bićete efikasniji, brži, kreativniji i produktivniji posle nje. Eureka!

Želim povremeno da dobijam mejlove od portala o vestima, najnovijim konkursima i aktivnostimaa OVDE