Čarli Čaplin: Dobroćudna skitnica tužnog srca

Priredila: Marija Mladenović

FOTO: Buka magazin

Čaplin je rođen u Londonu, ali je veći deo svog života proveo u Americi. Poznat je kao glumac koji je vešto vladao mimikom i snalazio se u improvizacijama. Njegove komedije su sadržale elemente bučnih i vizuelnih iznenađenja, vodvilja, pantomime i cirkusa.

Najpoznatija filmska ostvarenja, koja su godinama zasmejavala publiku i po kojima je ostao upamćen, su "Grofica iz Hong Konga", "Zlatna groznica" i "Veliki diktator". Međutim, iza lica dobroćudne i zabavne skitnice krio se čovek koji je još u najranijem detinjstvu upoznao i manje lepu stranu života.

On, njegov polubrat i njihova samohrana majka živeli su skromno, od honorara koji je majka zarađivala pevajući u barovima. Čarlijeva glumačka karijera započela je spletom nesrećnih okolnosti još kad je imao pet godina. Jednom prilikom popeo se na binu vojnog pozorišta, gde su se, uglavnom, okupljali pijanci i nastavio majčin nastup koji je morala da prekine, jer ju je zbog bolesti izdao glas.

Nije prošlo dugo do tog momenta kada se majka još više razbolela i bila smeštena u bolnicu, a Čarli je sa polubratom završio u sirotištu. Šansa da se školuju bila je potpuno isključena, jer su morali sami da zarađuju za život, uglavnom plešući i pevajući po siromašnim londonskim četvrtima. Već sa 12 godina počeo je da nastupa u predstavama i dobija prve glumačke aranžmane, da bi se konačno, 1910. godine, sa jednom glumačkom trupom zaputio u Njujork, gde počinje njegova prava karijera.

Čarlija je na putovanju zapazio kralj komedije Mak Senet i ponudio mu da potpiše ugovor. Posle toga je snimio dvanaest kratkometražnih filmova, a počeo je i samostalno da režira, piše scenario i radi montažu za većinu svojih ostvarenja. On i njegov polubrat preselili su se u Njujork, a cimer im je bio Sten Loren, poznatiji kao Stanlio, mršaviji član komičarskog dvojca Stanlio i Olio.

Onlajn_kurs_PPS_manji.gif

Zanimljivo je to da je gorepomenuti lik čuvene skitnice, po kojem pamtimo Čarlija, zapravo, nastao slučajno dok je radio na nemom filmu "Skitnica", premijerno prikazanom 1915. godine. On je od svojih poznanika pozajmio po jedan deo garderobe, a potom sve iskombinovao pridodajući svom imidžu štap i brkove.

Ovaj veliki glumac je vodio veoma buran emotivni život. Oduvek su ga privlačile maloletne devojke sa kojima bi otpočinjao veze i nepromišljeno ulazio u brakove. Svoju poslednju ljubav, sedamnaestogodišnju Onu O’Nil, upoznao je kada mu je bilo 53 godine, a ubrzo su se venčali i dobili osmoro dece.

Njegova sklonost da započinje ljubavne veze sa toliko mlađim partnerkama nikada nije bila dobro prihvaćena u očima javnosti. Kako se u nekim biografijama navodi, Čarlijev ljubavni život poslužio je kao inspiracija Vladimiru Nabokovu pri pisanju njegovog najpoznatijeg dela "Lolita".

101_Free_Silent_Films_The_Great_Classics.jpg

FOTO: Open culture

Buran ljubavni život i film "Veliki diktator" doprineli su tome da Čarli u Americi stalno bude na udaru javnosti i političkih organizacija koje su ga optuživale da je komunista i razvratnik. Razgnevljen tom činjenicom odbijao je da uzme američko državljanstvo, a 1952. preselio se u Švajcarsku čvrsto rešen da se više nikada ne vrati u Ameriku. Ipak se vratio 1973. ne bi li primio Oskara za životno delo. Britanska kraljica Elizabeta II mu je 1975, kao jednom od najzaslužnijih građana, dodelila čin viteza.

Čaplin je sa svojom suprugom O’Nil mirno proveo poslednje godine svog života u Švajcarskoj. Preminuo je u snu, na Božić 1977. godine. Dočekao je duboku starost čemu je, najverovatnije, doprineo zdrav način života kakav je preferirao.

Godine 1978. dogodio se jedan incident. Naime, grupa poljskih emigranata pronašla je i iskopala Čarlijevo telo u nadi da će od porodice dobiti traženu otkupninu. Na sreću, razbojnici su ubrzo uhvaćeni, a telo pronađeno na obližnjoj njivi. Nakon toga je glumac ponovo vraćen u svoju grobnicu i, za svaki slučaj, pokopan ispod debelog betona.

IZVOR: Vikipedija / Story

Marija opisivanje sebe gleda kao definisanje koje će brojne mogućnosti isključiti.

Pročitajte i:

Uz njega i danas čekamo Godoa
Klupa za velikane: Posle Andrića, Kapor
F. Bekon: Predrasude kao neprijatelj nauci